- Atmosferski 6,2-litreni V8 razvija 800–850 KS
- Motor se vrti iznad 9000 okr/min
- Šeststupanjski ručni mjenjač i stražnji pogon
- Masa ciljana na manje od 1360 kg
- 0–100 km/h za oko 2,6 sekundi
- Najveća brzina oko 354 km/h
- Kabina bez infotainment ekrana i digitalnih instrumenata
- Aktivni stražnji stabilizatori inspirirani avionom SR-71
- Samo 71 primjerak
- Cijena oko 2,1 milijun eura prije poreza
Hennessey je predstavio Blackbird, svoj treći potpuno novi hiperautomobil, ali ovaj put cilj nije oboriti rekord najveće brzine ili proizvesti više konjskih snaga od svih konkurenata. Američki proizvođač odlučio je napraviti nešto gotovo suprotno trendovima modernih hiperautomobila: atmosferski V8, pogon na stražnje kotače, šeststupanjski ručni mjenjač, karbonsku konstrukciju i kabinu bez velikih digitalnih ekrana.
Blackbird je zamišljen kao hiperautomobil za vozača, a ne kao demonstracija tehnologije. Iako razvija između 800 i 850 KS, što je danas gotovo skromna brojka u svijetu automobila koji prelaze 1000 ili čak 2000 KS, Hennessey računa na masu manju od 1360 kilograma i motor koji se vrti iznad 9000 okr/min. Rezultat bi trebao biti automobil sposoban ubrzati od 0 do 60 mph za 2,5 sekundi i postići 220 mph, odnosno oko 354 km/h.
Time Blackbird zauzima potpuno drukčiju poziciju od Venoma F5. Taj model je napravljen oko ekstremnih performansi i više od 2000 KS, dok Blackbird pokušava vratiti u prvi plan ono što je kod najskupljih sportskih automobila posljednjih godina često palo u drugi plan – osjećaj za volanom
Srce automobila je potpuno novi 6,2-litreni atmosferski V8 razvijen zajedno s američkom inženjerskom tvrtkom Ilmor. Za razliku od većine modernih Hennesseyjevih projekata, nema dva turbopunjača, nema električnog motora i nema hibridne pomoći. Motor bi trebao razvijati između 800 i 850 KS i vrtjeti se iznad 9000 okr/min, što ga prema Hennesseyju svrstava među najjače i najviše-vrteće atmosferske V8 motore namijenjene cestovnom automobilu.
Takva konfiguracija ima vrlo konkretan cilj. Umjesto maksimalnog okretnog momenta dostupnog gotovo odmah zahvaljujući turbopunjačima, Blackbird bi trebao nuditi linearan odziv gasa i rast snage kako se približava gornjoj granici okretaja. U kombinaciji s ručnim mjenjačem to znači da vozač mora aktivno sudjelovati u svakoj promjeni stupnja prijenosa.
Mjenjač je šeststupanjski ručni s otvorenim mehanizmom poluga i klasičnim H-rasporedom. Umjesto tipke za pokretanje koristi se fizički ključ, a upravljač nema gomilu tipki za funkcije koje bi u modernom automobilu obično bile raspoređene oko vozača.
Još je zanimljivije ono čega u kabini nema. Blackbird nema klasičan infotainment ekran, nema digitalnu instrumentnu ploču i nema ekran na središnjoj konzoli. Glavni instrument je veliki analogni brojač okretaja, dok se navigacija, Apple CarPlay i Android Auto koriste preko vozačevog telefona koji se smješta u posebno predviđen nosač.
To ne znači da je Blackbird tehnološki primitivan. Karbonska monokok konstrukcija razvijena je posebno za ovaj automobil, karbonska je i karoserija, a ovjes koristi prilagodljive amortizere. Tu su ABS, kontrola proklizavanja i Michelin Pilot Sport Cup 2 gume. Pogon je isključivo na stražnje kotače. Ciljana masa manja je od 3000 američkih funti, odnosno približno 1360 kilograma.
Upravo je odnos mase i snage jedan od ključnih elemenata Blackbirda. S maksimalnih 850 KS i oko 1360 kg, omjer snage i mase je približno 625 KS po toni. To je dovoljno za performanse kakve očekujemo od hiperautomobila, ali bez potrebe za baterijama, elektromotorima i velikim sustavima za hlađenje koji dolaze s ekstremnim hibridnim pogonskim sklopovima.
Dizajn je posebna priča. Ime Blackbird izravno je povezano s legendarnim izviđačkim zrakoplovom Lockheed SR-71, a ta inspiracija nije ostala samo na nazivu. Najupadljiviji detalj su dva vertikalna stabilizatora na stražnjem dijelu automobila. Oni se automatski podižu pri brzini od 71 mph, odnosno oko 114 km/h, a mogu se postaviti pod kut od plus ili minus 71 stupanj. Brojke su namjerna referenca na oznaku SR-71.
Stabilizatori nisu samo dizajnerski trik. Njihova funkcija je povećanje stabilnosti pri velikim brzinama, pa se aerodinamička forma koristi i kao stvarni funkcionalni element automobila.
Hennessey je pritom u dizajn ubacio još nekoliko zrakoplovnih detalja. Četverostruki ispušni sustav ima dijamantni oblik inspiriran ispušnim otvorom eksperimentalnog zrakoplova Bell X-1, dok bočni dijelovi karoserije podsjećaju na rješenja s bolida Formule 1. Prednji i stražnji detalji također koriste geometriju dijamanta kako bi se različiti elementi vizualno povezali.
Za razliku od Venoma F5, Blackbird nema ogroman stražnji spojler koji dominira siluetom. Karoserija je dugačka, niska i aerodinamički čista, s naglašenim bočnim kanalima i oštrim prijelazima površina. Hennessey je pritom želio automobil koji neće izgledati zastarjelo nakon nekoliko godina, što je jedan od razloga zašto je tehnologija namjerno povučena iz vidokruga vozača.
Iako je riječ o hiperautomobilu, Blackbird nije zamišljen samo za vožnju nekoliko krugova na stazi. Hennessey ga opisuje kao touring hiperautomobil i tvrdi da je projektiran za više od 800 milja, odnosno oko 1287 kilometara vožnje u jednom danu. Kabina je prostranija nego u Venomu F5, ovjes je prilagodljiv, a automobil ima prostor za prtljagu dovoljan za dva velika kabinska kovčega. Tu su i četiri držača za čaše, što je detalj koji zvuči gotovo nestvarno u kontekstu automobila od više milijuna eura.
Vrata su izvedena kao gullwing, a unutrašnjost kombinira kožu, karbon i analogne instrumente. Hennessey čak nudi svojevrsni skriveni tehnološki pristup: funkcije povezivanja postoje, ali nisu integrirane u veliki ekran koji bi dominirao armaturnom pločom. Time je naglasak namjerno prebačen na fizičke komande, zvuk motora i mehanički osjećaj upravljanja.
Blackbird će biti proizveden u samo 71 primjerku. Početna cijena iznosi oko 2,1 milijun eura prije poreza, a Hennessey navodi da je više od dvije trećine proizvodnje već rezervirano. Automobil se razvija i proizvodi u Teksasu, dok je početak proizvodnje planiran za razdoblje 2029.–2030., nakon završetka proizvodnje Venoma F5.
Upravo ograničena proizvodnja i način na koji je Blackbird koncipiran pokazuju što Hennessey zapravo pokušava napraviti. Tvrtka koja je izgradila reputaciju na ekstremnim brojkama sada namjerno stvara automobil koji ne pokušava biti najjači na svijetu.
To je prilično radikalan zaokret. U trenutku kada hiperautomobili dobivaju sve veće baterije, više elektromotora, pogon na sva četiri kotača i sustave koji u milisekundama odlučuju kako će automobil rasporediti stotine ili tisuće konjskih snaga, Blackbird se vraća osnovama: veliki atmosferski motor, stražnji pogon, ručni mjenjač i mala masa.
I upravo zato 850 KS ovdje nije znak da je Hennessey odustao od performansi. Naprotiv, Blackbird bi i dalje trebao biti sposoban za više od 350 km/h i ubrzanje do 100 km/h za otprilike 2,6 sekundi. Razlika je u tome što performanse više nisu jedina svrha automobila.
Nakon Venoma GT i Venoma F5, Hennessey tako otvara potpuno novo poglavlje. Blackbird nije pokušaj da nadmaši vlastiti rekord brojkom na papiru, nego da napravi hiperautomobil koji će vozaču dati razlog da ga vozi i kada nema potrebe za maksimalnom brzinom.
A u svijetu u kojem je 1000 KS već gotovo uobičajeno za najskuplje automobile, činjenica da jedan novi hiperautomobil dolazi s manje od 900 KS, ručnim mjenjačem i bez ijednog velikog ekrana možda je upravo ono što ga čini najzanimljivijim Hennesseyjem dosad.