- EU od 2035. dopušta da do 10 posto prodaje čine hibridi te benzinski i dizelski modeli
- Proizvođači će emisije morati kompenzirati zelenom proizvodnjom i održivim gorivima
- Male električne modele Bruxelles dodatno potiče kroz “super kredite”
- Automobilska industrija podijeljena, ekološke organizacije oštro kritiziraju odluku
- Velika Britanija zasad ne prati EU i zadržava strožu zabranu
Europska unija je krajem 2025. godine napravila zaokret koji će dugoročno obilježiti automobilsku industriju, ali i otvoriti niz novih pitanja o stvarnom smjeru tranzicije prema električnoj mobilnosti. Umjesto dosad planirane potpune zabrane prodaje novih automobila s benzinskim i dizelskim motorima od 2035. godine, Bruxelles je odlučio ublažiti pravila i ostaviti prostor za nastavak prodaje dijela vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, uključujući hibride i plug-in hibride. Istovremeno, Ujedinjeno Kraljevstvo zasad ne popušta i potvrđuje da ostaje pri svojem planu – zabrani prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila od 2030., uz potpunu eliminaciju svih modela koji nisu s nultom emisijom do 2035.
Prema novim prijedlozima Europske komisije, od 2035. godine proizvođači automobila više neće morati osigurati da 100 posto njihove prodaje čine vozila bez emisija. Umjesto toga, cilj se spušta na 90 posto, što znači da će preostalih 10 posto prodaje i dalje moći otpasti na klasične benzince i dizelaše, ali i na blage hibride, plug-in hibride te modele s produživačem dosega. No, ta fleksibilnost dolazi uz jasne uvjete – proizvođači će emisije tih vozila morati kompenzirati drugim mjerama, poput korištenja niskougljičnog čelika u proizvodnji ili primjene e-goriva i biogoriva.
Europski povjerenik za klimu, neto nulu i čisti rast Wopke Hoekstra ovu odluku opisuje kao pokušaj balansiranja između klimatskih ciljeva i industrijske realnosti. Prema njegovim riječima, cilj je zadržati Europu na putu elektrifikacije, ali istovremeno proizvođačima omogućiti da ciljeve postignu na troškovno učinkovitiji način. Poruka je jasna: električni automobili ostaju temelj strategije, ali zabrana određene tehnologije više nije apsolutna.
Jedan od ključnih elemenata novog pristupa su takozvani “super krediti” za male električne automobile. Vozila kraća od otprilike 4,2 do 4,3 metra, proizvedena u Europskoj uniji i cjenovno pozicionirana između 15.000 i 20.000 eura, donosit će proizvođačima dodatne bodove u ispunjavanju emisijskih kvota. Takvi modeli će se, barem do 2035., računati kao više od jednog vozila u statistici emisija, čime proizvođači mogu unaprijed “skupljati” kredite i olakšati si prodaju klasičnih modela u kasnijim godinama. Uz to, kupcima se najavljuju pogodnosti poput nižih cestarina i popusta na punjenje, što pokazuje da Bruxelles sve više pažnje usmjerava na dostupnost električnih automobila širem krugu građana.
Promjene se ne odnose samo na osobne automobile. Kod lakih gospodarskih vozila planovi su također ublaženi – umjesto da polovica novih kombija mora biti bez emisija do 2030., novi cilj spušten je na 40 posto. Paralelno s tim, Europska komisija najavila je ulaganja od 1,8 milijardi eura u jačanje domaće proizvodnje baterija, uključujući povoljne, pa čak i beskamatne zajmove za europske proizvođače baterijskih ćelija.
Reakcije industrije su očekivano podijeljene. Proizvođači koji su već snažno investirali u potpuno električne game izražavaju zabrinutost da bi nova pravila mogla usporiti tržište i stvoriti nesigurnost. S druge strane, dio tradicionalnih europskih marki vidi ovu odluku kao nužno “vrijeme za predah” u trenutku kada se suočavaju s agresivnom konkurencijom kineskih proizvođača i usporavanjem potražnje za električnim automobilima. Iz Renaulta su, primjerice, ranije poručili da im je potrebna tehnološka neutralnost kako bi se prilagodili sve strožim pravilima, a u tom kontekstu ne isključuju ni napredne plug-in hibride kao prijelazno rješenje.
Politički pritisci odigrali su značajnu ulogu u ovom zaokretu. Njemačka i Italija otvoreno su zagovarale fleksibilniji pristup, ističući važnost očuvanja radnih mjesta i industrijske baze. Manfred Weber, predsjednik Europske pučke stranke, čak je izjavio da je “zabrana tehnologije motora s unutarnjim izgaranjem skinuta sa stola”, naglašavajući da će se od proizvođača tražiti 90-postotno smanjenje emisija, ali ne i potpuna eliminacija klasičnih motora ni nakon 2040. godine.
Ekološke organizacije i dio političkih aktera ovu odluku dočekali su s oštrim kritikama. Smatraju da se Europa u trenutku globalne utrke u elektrifikaciji povlači unazad i šalje lošu poruku tržištu. Pojedini komentari idu toliko daleko da tvrde kako će od ove fleksibilnosti najviše profitirati kineski proizvođači električnih automobila, dok Europa gubi jasnoću vlastite strategije.
U cijeloj priči posebno se izdvaja Ujedinjeno Kraljevstvo, koje zasad ne slijedi Bruxelles. Britanska vlada ponavlja da zabrana prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila od 2030. ostaje na snazi, dok će hibridi i plug-in hibridi moći ostati u prodaji do 2035. godine. Istovremeno, politička scena je podijeljena – konzervativci najavljuju da bi u slučaju izborne pobjede mogli ukinuti i zabranu i obvezujuće kvote za električna vozila, što dodatno povećava nesigurnost.
Tržišni podaci pokazuju zašto se ova rasprava zaoštrava. Iako je prodaja električnih automobila u Ujedinjenom Kraljevstvu i dalje u plusu, rast se značajno usporio. U studenom je zabilježen porast od svega 3,6 posto u odnosu na prošlu godinu, što je najslabiji rezultat u gotovo dvije godine. Plug-in hibridi, zanimljivo, bilježe najbrži rast, dok ukupno tržište novih automobila pokazuje znakove stagnacije.
Sve to pokazuje da se europska automobilska industrija nalazi u osjetljivoj fazi. Elektrifikacija više nije pitanje “hoće li”, već “kako brzo” i “pod kojim uvjetima”. Ublažavanje pravila do 2035. godine nekima donosi prijeko potrebnu fleksibilnost, dok drugi strahuju da se time gubi zamah i jasnoća ciljeva. Jedno je sigurno – odluka Bruxellesa neće biti posljednja riječ u ovoj raspravi, a razlike između europskog i britanskog pristupa mogle bi dodatno zakomplicirati tržište u godinama koje dolaze.