EU razmatra zabranu karbonskih vlakana od 2029. zbog ekoloških rizika

  • EU razmatra zabranu karbonskih vlakana zbog ekoloških problema.
  • Karbonska vlakna mogu uzrokovati iritaciju kože i kvarove na strojevima.
  • Automobilska industrija koristi do 20% svjetske proizvodnje karbonskih vlakana.
  • Zabrana bi posebno pogodila proizvođače luksuznih automobila i japanske dobavljače.
  • Implementacija zabrane planirana je za 2029. godinu.

Europska unija razmatra značajnu promjenu u zakonodavstvu koja bi mogla snažno utjecati na automobilsku industriju i brojne druge sektore. Prema prijedlogu nove verzije Direktive o vozilima na kraju životnog vijeka (ELV), karbonska vlakna mogla bi se klasificirati kao opasan materijal, što bi praktički značilo njihovu zabranu u EU od 2029. godine. Ovo je dio šireg cilja EU da smanji uporabu štetnih tvari u proizvodnji i olakša ekološki prihvatljivo recikliranje vozila.

Iako su materijali poput olova, žive, kadmija i šesterovalentnog kroma već dugo prepoznati kao opasni, njihova je uporaba u automobilskoj industriji dopuštena uz određene iznimke. No, uvođenje karbonskih vlakana na ovaj popis bio bi presedan, jer su ona ključna za mnoge inovacije u industriji. Automobilski sektor, koji koristi između 10% i 20% globalne proizvodnje karbonskih vlakana, našao bi se pred izazovom pronalaska alternative za materijal koji nudi idealnu kombinaciju čvrstoće i lakoće.

Razlog za zabrinutost EU leži u česticama koje nastaju prilikom zbrinjavanja karbonskih vlakana. Prilikom usitnjavanja materijala oslobađaju se sićušni vlaknasti fragmenti koji mogu uzrokovati kratke spojeve u strojevima i iritaciju ili bol pri kontaktu s ljudskom kožom i sluznicom. Ovi problemi dodatno otežavaju recikliranje, što nije u skladu s ciljevima EU za održiviju proizvodnju.



Ova potencijalna zabrana donosi ozbiljne posljedice za proizvođače karbonskih vlakana, posebno za japanske tvrtke poput Toray Industries, Teijin i Mitsubishi Chemical, koje zajedno čine 54% svjetskog tržišta. Budući da Europa čini polovicu njihove automobilske prodaje, negativni utjecaj na njihovo poslovanje bio bi značajan. I proizvođači luksuznih i sportskih automobila, poput McLarena, koji koristi karbonska vlakna za cijele šasije svojih superautomobila, mogli bi se suočiti s velikim izazovima.

Važno je istaknuti da karbonska vlakna igraju ključnu ulogu u razvoju električnih vozila (EV). Zbog težine baterija, proizvođači traže lagane materijale kako bi poboljšali performanse i domet vozila. Zabrana karbonskih vlakana mogla bi usporiti napredak u ovom području, što bi predstavljalo dodatni izazov za industriju koja je već pod pritiskom zbog strožih emisijskih standarda.

Iako prijedlog još uvijek nije usvojen, jasno je da će se suočiti s otporom industrije, koja već traži načine da smanji svoju ovisnost o ovom materijalu. No, čak i ako bude usvojen, proizvođači imaju rok do 2029. da se prilagode. Ostaje za vidjeti hoće li pritisci industrije i ekonomski interesi biti dovoljno snažni da izmijene ili odgode implementaciju ovog prijedloga.

Za sada, budućnost karbonskih vlakana u Europi ostaje neizvjesna, a industrija se priprema za potencijalno velike promjene.

Najnovije